Odredba članka 35. Zakona o javnim nabavama (u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje da ugovorno tijelo objavljuje obavijest o nabavi za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom obavijesti, natječaj za izradu idejnog rješenja, natjecateljski dijalog i konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. Također, odredba članka 36. Zakona propisuje da sve obavijesti o nabavi, dodjeli ugovora, poništenju postupka javne nabave, dragovoljno ex ante obavijest o transparentnosti i prethodna informacijska obavijest kao i sažetak obavijesti o nabavi na engleskom jeziku, ugovorno tijelo objavljuje na portalu javnih nabava, te da se sažetak svih obavijesti objavljuje u "Službenom glasniku BiH".

Člankom 2. stavak (1) točka a) Zakona o javnim nabavama definirano je da je „ugovor o javnoj nabavi“ ugovor s financijskim interesom koji se zaključuje u pisanom obliku između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih tijela, a ima za cilj nabavu roba, usluga ili izvođenje radova u okviru značenja Zakona.

Zakon se primjenjuje na ugovore o javnim nabavama čiji su predmet robe, usluge i radovi, a koje dodjeljuju ugovorna tijela definirana u člancima 4. i 5. Zakona. Dakle, sva ugovorna tijela navedena u spomenutim člancima Zakona, koja dodjeljuju javne ugovore za robe, usluge i radove, obvezna su provesti odgovarajući postupak javne nabave i slijediti zahtjeve koje propisuje Zakon i podzakonski akti.

Zakonodavac predviđa izuzeća od primjene Zakona, i to u člancima od 10. do 10.f Zakona, zatim u članku 86. Zakona dodatna izuzeća za sektorska ugovorna tijela, kao i djelomično izuzeće propisano kroz subvencionirane ugovore u članku 7. Zakona, u situacijama kada ugovorno tijelo subvencionira ugovor o javnoj nabavi.

Prema tome, kada ugovorno tijelo troši javna sredstva, dužno je provesti odgovarajući postupak javne nabave, u ovisnosti o ispunjenosti uvjeta propisanih Zakonom.

Člankom 3. Zakona utvrđena su opća načela sustava javnih nabava, na način da je ugovorno tijelo dužno postupati transparentno, da se u postupku javne nabave prema kandidatima/ponuditeljima ponaša jednako i nediskriminirajuće, uz osiguranje pravične i aktivne konkurencije, s ciljem najučinkovitijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetnom nabavom i njezinom svrhom.

Člankom 44. stavak (1) Zakona propisano je da ugovorno tijelo provjerava i ocjenjuje je li kandidat/ponuditelj pouzdan i sposoban izvršiti ugovor, sukladno uvjetima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. Također, istim člankom stavak (2) Zakona određeno je da ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji definira uvjete za kvalifikaciju na način da utvrdi minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata/ponuditelja u pogledu njihove osobne sposobnosti, ekonomskog i financijskog stanja, te tehničke i/ili profesionalne sposobnosti.

Dakle, čl. 44. - 52. Zakona određeni su kriteriji za kvalifikaciju koje ponuditelji moraju ispunjavati da bi se natjecali za predviđeni ugovor o javnoj nabavi. Zakon ne poznaje druga ograničenja za sudjelovanje ponuditelja, osim gore navedenih.

Odredbe čl. 44. - 52. Zakona odnose se na "selekcijske kriterije" koji uspostavljaju minimalne zahtjeve za kvalifikaciju kandidata i ponuditelja. Ugovorno tijelo uspostavlja selekcijske kriterije u tenderskoj dokumentaciji, te ocjenjuje i verificira tijekom evaluacije primljenih zahtjeva ili ponuda ispunjavaju li kandidati/ponuditelji te selekcijske kriterije koji se uzimaju kao minimalni kvalifikacijski uvjeti postavljeni u tenderskoj dokumentaciji.

Samo onim kandidatima/ponuditeljima koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske uvjete postavljene u tenderskoj dokumentaciji bit će dopušteno sudjelovati u daljnjem postupku dodjele ugovora – drugim riječima, bit će izabrani za sudjelovanje u daljnjem postupku. Ne smije se izuzeti nijedan kandidat ili ponuditelj iz sudjelovanja u postupku dodjele ugovora na temelju selekcijskih kriterija koji nisu navedeni u tenderskoj dokumentaciji.

Dakle, bitno je naglasiti da uvjeti za kvalifikaciju navedeni u tenderskoj dokumentaciji trebaju biti adekvatni zahtjevima predmeta nabave. Naime, postavljanjem brojnih i složenih kvalifikacijskih uvjeta koji nisu srazmjerni predmetu nabave, ograničava se konkurencija, što je suprotno osnovnim načelima Zakona.

Nadalje, zahtjeve tehničke i profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuditelja može utvrditi ugovorno tijelo onda kada se to smatra neophodnim za utvrđivanje je li dobavljač, kojemu će na kraju dodijeliti ugovor, sposoban izvršiti ugovor. Utvrđivanje takvih kriterija stoga može biti potrebno kada dostava/izvršenje zahtijeva određenu razinu tehničke i/ili profesionalne sposobnosti dobavljača.

Svi navedeni zahtjevi moraju biti povezani i proporcionalni s predmetom ugovora i ne smiju imati restriktivan efekt na konkurenciju.

Člankom 10.a točka f) Zakona propisano je da se ovaj Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi zajmova i kredita, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata.

Dakle, sukladno navedenoj odredbi Zakona, ugovori o javnoj nabavi zajmova i kredita izuzeti su od primjene Zakona, te ugovorno tijelo za navedenu nabavu navedenih usluga ne provodi jedan od postupaka predviđenih Zakonom.

Napominjemo, od primjene Zakona izuzeti su ugovori o javnoj nabavi zajmova i kredita, dok se s druge strane navedeno izuzeće ne odnosi na druge bankarske usluge kao što su one vezane za izdavanje jamstava i akreditiva, niti na bankarske usluge otvaranja računa, te su ugovorna tijela dužna primijeniti jedan od postupaka predviđenih ovim Zakonom sukladno procijenjenoj vrijednosti nabave i primjenom drugih uvjeta predviđenih Zakonom za svaki od navedenih postupaka.

Napominjemo, sukladno članku 15. stavak (1) Zakona ugovorno tijelo zasniva računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi na ukupnom iznosu koji će platiti, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Nadalje, članak 15. stavak (5) Zakona predviđa da u slučaju ugovora o javnoj nabavi bankarskih i drugih financijskih usluga, vrijednost koja treba biti uzeta kao osnova za izračun procijenjene vrijednosti ugovora jest vrijednost naknade, provizije, kamate i drugih formi plaćanja.

Na temelju naprijed navedenog, kada ugovorno tijelo nabavlja bankarske usluge bez naknade kako je navedeno u javnom pozivu, prilikom čega ne troši javna sredstva, tada nije dužno primijeniti odredbe Zakona.

Odnosno, ukoliko troši javna sredstva, tada je dužno primijeniti Zakon.

Naime, Zakon zajedno s podzakonskim aktima koji uređuju oblast javnih nabava, sustavni je zakon koji treba uspostaviti učinkovit i transparentan sustav trošenja javnih sredstava, ali u okviru postojećeg pravnog sustava, a ne izdvojeno od drugih zakona i propisa koji uređuju određenu oblast.