Član 61. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ br. 39/14, 59/22 i 50/24) definiše vrste garancija i mogućnost njihovog zahtijevanja, s tim da su forme garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora, kao i druga vezana pitanja definisana Pravilnikom o formi garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora (“Službeni glasnik BiH, broj 90/14).

Nadalje, članom 5. stav (1) Pravilnika utvrđeno je da ugovorni organ vrši povrat sredstava ili dokumenata koja predstavljaju garanciju za ponudu i to u roku od 10 (deset) radnih dana u slučaju gotovinskog depozita, odnosno 5 (pet) radnih dana u drugim slučajevima, a po nastupu bilo kojeg od sljedećih slučajeva: 

a) odbijanje, ocjena ponude kao neprihvatljive, ili istekom perioda važenja ponude,
b) dodjela i stupanje na snagu ugovora o javnoj nabavci, 
c) poništenje ili okončanje postupka javne nabavke prije dodjele, ili stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavci, ili 
d) povlačenje ponude prije isteka određenog roka za dostavljanje ponuda.

U obrascu bezuslovne bankovne garancije za ozbiljnost ponude koji je dat u prilogu Pravilnika navedeni su slučajevi kada će banka platiti ugovornom organu, i to ako je ponuđač:

1) povukao svoju ponudu prije isteka roka važenja ponuda utvrđenog u tenderskoj dokumentaciji i Obrascu Ponude, ili
2) ako ponuđač, koji je obaviješten da je njegova ponuda prihvaćena kao najpovoljnija, a u periodu roka važenja ponude:

a) odbije potpisati ugovor, ili propusti potpisati ugovor u utvrđenom roku,
b) ne dostavi ili dostavi neodgovarajuću garanciju za uredno izvršenje ugovora,
c) dostavi neistinite izjave vezane za kvalifikaciju kandidata/ponuđača.

Vezano za pitanje da li nedostavljanje kvalifikacione dokumentacije je osnov za aktiviranje garancije za ozbiljnost ponude, Agencija je stava da nedostavljanje kvalifikacione dokumentacije nije navedeno kao slučaj u kojem se može aktivirati garancija za ozbiljnost ponude, jer u proteklom periodu nije bilo izmjena Zakona o javnim nabavkama, kao ni podzakonskih akata koji regulišu ovo pitanje.

U situaciji kada ponuđač dostavi neistinite izjave vezane za kvalifikaciju kandidata/ponuđača, i nakon što bude izabran kao najpovoljniji ponuđač, dostavi tražene dokaze, iz kojih se nedvosmisleno može utvrditi da izjave koje je dostavio, ne odgovaraju dostavljenim dokazima, ugovorni organ može aktivirati garanciju za ponudu. 

Dakle, nedostavljanje kvalifikacione dokumentacije nije osnov da se dostavljena izjava smatra lažnom, jer ne postoje dokazi (kvalifikaciona dokumentacija) iz koje bi se poređenjem podataka iz izjave i kvalifikacione dokumentacije utvrdilo da je izjava lažna, te ne postoji osnov za aktiviranje garancije za ozbiljnost ponude.